Dekan Ekonomskog fakulteta na Palama prof. dr Ljubiša Vladušić, koji je od strane Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu (UIS) jednoglasno izabran za najboljeg dekana na Univerzitetu u 2013/2014. akademskoj godini, kaže da je ovo laskavo priznanje uspijeh kompletnog kolektiva Ekonomskog fakulteta koje govori mnogo o samom fakultetu, ali koje i obavezuje.

U intervjuu za sajt Univerziteta dekan Vladušić govori o odnosu sa studentima, pogodnostima koje su im obezbijedjene i o planovima za unapredjenje nastavnog i naučnog procesa na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

Koje su karakteristike Vašeg odnosa prema studentima?

Sa studentima imam partnerski odnos, prije svega prema Studentskoj organizaciji. Raduje me ovo priznanje, jer su očito prepoznali kod mene nekoliko stvari koje sam plasirao kroz misiju i viziju pri dolasku na funkciju dekana Ekonomskog fakulteta. U toj prvoj godini, kada sam došao, moj cilj je bio da predjemo u novu zgradu Ekonomskog fakulteta i uspjeli smo. Samim dolaskom u novu zgradu napravljen je jedan kvalitetni iskorak time što smo dobili nove amfiteatre, sale i informacionu tehnologiju u kabinetima za informatiku.

Sa druge strane, otvoren je prostor koji do tada nisu imali Studentska organizacija i studenti u ovoj zgradi. Internet klub, koji smo uspostavili u samom holu ove zgrade, postao je stjecište studenata pošto imaju besplatan internet. Naravno, mnoge sitnice u novoj zgradi su nedostajale i morali smo ih otkloniti. Najviše sredstava je korišteno iz Razvojnog fonda koje je obezbijedila Vlada, ali mnoge stvari smo uradili zahvaljujući prijateljima fakulteta, tj. sponzorima. U holu smo im posvetili jedan kutak gdje postoji logo svih firmi koje su na bilo koji način doprinijele da imamo danas ove uslove.

Sa kojim problemima Vam se studenti najčešće obraćaju?

U našem sistemu funcionisanja, osim dekana imaju dva prodekana. Prodekan za nastavu i studentska pitanja je prvi izložen studentskim problemima, pa zatim i Studentska služba koja je vrlo važna za amortizovanje nekih problema ako se jave. U principu, sve što je u skladu sa zakonom i pravilnicima, ili gdje je ostavljen prostor da dekan može odlučiti, koristim to da izadjem u susret studentima. Uveli smo sastanak pod nazivom „Kafa sa dekanom“ svakog posljednjeg utorka u mjesecu, gdje svi studenti, pored konsultacija svakog utorka od 13 do 15 časova, mogu sa dekanom u tom periodu da sjednu i razgovaraju o svim pitanjima vrlo otvoreno i transparentno.

Takodje, dekanu je ostavljena mogućnost da najboljim diplomcima prvog ciklusa da popuste za drugi ciklus studija u smislu plaćanja dijela školarine. Ima dosta socijalnih pitanja i medju studentima, s obzirom da je bremenitost trenutka takva i gdje god je to moguće pokušavam da to riješim u interesu studenata.

Da ne govorim o manifestacijama koje Studentska organizacija organizuje, pa su potrebna sredstva, bilo koja vrsta podrške, traženje sponzora i sl. Mislim da sam u tim stvarima imao u potpunosti razumijevanje, jer znam koliko studenti mogu da utiču na kvalitet i brendiranje samog fakulteta što je logično. Mi smo zbog njih ovdje, na ovom mjestu, pa i ja kao dekan.

Od kada ste dekan Ekonomskog fakulteta, koje su sve pogodnosti omogućene za studente ovog fakulteta?

Kao profesor i kao dekan dao sam preporuku u smislu njihovog volontiranja i zapošljavanja. Sa nekoliko sporazuma unutar poslovne zajednice napravili smo prvi iskorak. Sa Novom bankom smo napravili sporazum koji je fantastičan i može biti primjer kako sa drugima možemo raditi. Oni su naš pokrovitelj za mnoge naučne skupove i studentske manifestacije. Sa druge strane, na kraju svake akademske godine odaberemo naših 10 najboljih studenata koji prolaze kroz test koji Nova banka organizuje na fakultetu i biraju 5 najboljih studenata za volontiranje. Od njih samih zavisi da li će ostati da rade u Novoj banci.

Potpisali smo važne sporazume sa OC Jahorina i hotelima „Termag“ i „Vučko“ da bi naši studenti sa studijskog programa Turizam i hotelijerstvo mogli volontirati i na taj način se dokazati, pa kad završe fakultet da mogu biti toplo preporučeni u daljem njihovom angažmanu i smislu stalnog zaposlenja. U svemu tome nam pomaže neka vrsta našeg lobiranja ekonomista.

Formirali smo alumni asocijaciju od svih onih koji su diplomirali, magistrirali i doktorirali na ovom fakultetu. Svi mogu postati članovi alumni asocijacije, dobijaju svoju člansku kartu, mogu da koriste našu biblioteku, da prisustvuju našim manifestacijama, da učestvuju na našim naučnim skupovima bez kotizacije. U tom smislu je važno da ih okupimo jer mnogi od njih rade u značajnim insitucijama i ko zna gdje u BiH, RS i inostranstvu. Taj jedan lobi može pomoći mladim ljudima oko njihovog posla.

Planirate li neke nove pogodnosti za studente?

Uvijek pokušavam da osjetim implus studenata i Studentske organizacije i stalno ih tjeram da oni predlažu neke stvari za koje misle da bi bile dobre, ne samo za njih već i za budućnost, tj. za studente koji će dolaziti na ovaj fakultet. Ponudili smo studentima da preuzmu skriptarnicu na fakultetu i da taj novac, koji dajemo van fakulteta mnogim malim firmama za potrebe te vrste, studenti svojom organizacijom obezbijede kao dodatni prihod za Studentsku organizaciju.

Želimo da uvedemo dvije stvari u narednih par godina kroz novi akademski plan i program. Jedna je razmjena studenata, pa i nastavnika, zajednički moduli na doktorskim studijama, a sigurno je da svi podjednako priželjkujemo da se kroz pojedine projekte uključimo u regionalnu saradnju.

Druga stvar je učenje na daljinu. Pripremili smo program i pokušavamo da ga stavimo u funkciju na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Mislim da bi već u narednoj akademskoj godini mogli pokrenuti jednu takvu vrstu odjeljenja. Učenje na daljinu omogućava studentima, ne samo iz istočnog dijela RS i BiH, nego i iz regiona, da mogu da pohadjaju nastavu na našem fakultetu. Kada je ispit, oni u tom trenutku moraju biti na univerzitetu, tj. bilo kom našem univerzitetskom centru.

Planiramo i pokretanje studentskog odjeljenja na engleskom jeziku. Pokušavamo da to omogućimo, ne samo zbog stranih studenata koji bi došli na naš fakultet, nego i zbog studenata koji bi željeli da prodube znanje engleskog jezika.

Da li ima dovoljno praktične nastave na fakultetu?

Nakon što sam sa razgovarao sa studentima, bio mi je cilj da sporazum preko alumni asocijacije sa poslovnom zajednicom i sporazumima koje smo napravili za studijski program Turizam unaprijedimo praktični dio. Nisam zadovoljan s tim, jer praktično sve studente četvrte godine pošaljemo na jednomjesečno volontiranje i praksu u poslovnu zajednicu. Trebamo stimulisati najbolje studente, omogućiti svim studentima praksu, ali dati prednost kvalitetu studenta. Nikada ne mogu za studenta koji ima prosjek 6 ili 7 napisati preporuku kao što mogu za studenta koji ima 10, 9 pa i 8. Kvalitet moramo cijeniti. To su vrijednosti ovog društva i budućnost koju ovo društvo očekuje od tih ljudi. Istrajaćemo da alumni asocijacija, kroz sponzore sa poslovnom zajednicom, obezbijedi da veći broj studenata sa četvrte godine dobije šansu da odradi praktične obuke.

Kada govorimo o nastavi, kakva je zainteresovanost studijske grupe na prva dva ciklusa studija i planirate li neke izmjene?

Trenutno se nastavni program odvija na dva studijska programa na prvom ciklusu studija, a to su Ekonomija i Turizam i hotelijerstvo. Imamo u planu da pokrenemo potupak licenciranja i trećeg studijskog programa Bankarstvo i finansije. Ovaj program bi pomogao onima koji se bave finansijskim i bankarskim poslovima, tržištem, revizijom itd. Istovremeno, u postupku je priprema za licenciranje naših doktorskih studija po bolonji. Želimo da naši masterovci svoje doktorske studije nastave na ovom univerzitetu i na ovom fakultetu. Mi na univerzitetu, ova tri ekonomska fakulteta na Palama, u Bijeljini i Brčkom, praktično smo dali inicijativu i nosioci smo postupka aktivnosti na licenciranju doktorskih studija, i preko univerziteta to ćemo poslati resornom ministarstvu na licenciranje. Takodje, uz nas, koji smo nosioci na univerzitetu, moramo sa još najmanje dva univerziteta imati zajedničke module. Sastanak, koji smo nedavno imali sa dekanima ekonomskih fakulteta iz regiona, bio je u tom pravcu da li možemo ostvariti neku saradnju.

Na fakultetu je nedavno osnovan i Naučno-istraživački institut u čiji rad su uključeni i studenti. Kažite nam nešto više o tome?

Insitut je osnovan kao podorganizacioni oblik. Sugestija Univerziteta je bila da bi zbog kritične mase nastavnika i studenata bilo dobro da taj institut bude nukleus i sublimacija potencijala sva tri ekonomska fakulteta na univerzitetu, i to smo i uradili. Nastavno – naučna vijeća sva tri ekonomska fakulteta su donijela takvu odluku i dekani su napravili zajednički sporazum. Očekujem da će taj institut pružiti šansu mladim ljudima koji će uz svoje profesore participirati u izradi projekata koje nude Evropska komisija, Evropska unija ili poslovne zajednice. Mislim da to nije u koliziji sa formiranjem Centra za inovativnosti i cjeloživotno učenje, nego on može imati tijesnu saradnju sa tim centrom i omogućiti da se ti projekti zaista umnože i da daju kvalitetne odgovore na ponude koje budu dolazile.

Organizujete dvije naučne konferencije, Jahorinske poslovne dane i konferenciju posvećenu aktuelnim problemima u ekonomiji. Da li se zaključci i preporuke sa ovih konferencija primjenjuju u praksi?

Lično, osim toga što su preporuke objavljene i dostupne javnosti, nisam zadovoljan u potpunosti sa primjenom svih modaliteta koji su jako prihvatljivi u ovom regionu. Kada postavim pitanje poslovnoj zajednici zašto ne primjenjuju neke stvari oni obično iznose odredjena pravna ograničenja poslovnog ambijenta ili nerazumijevanje države u smislu davanja subvencija za definisanje i realizaciju istih. Dužnost akademske zajednice je da pokuša tragati za odgovorima kroz istraživanje, a za ostalo postoje drugi organi koji bi to što pruža akademska zajednica mogli koristiti i staviti u funkciju date implementacije.

Na Jahorinskim poslovnim danima vjerovatno ćemo uvesti neke novine. Duboko sam uvjeren, na osnovu kriterijuma koje je Ministarstvo nauke i tehnologije usvojilo, i na osnovu odredjenih upita koje moramo ispuniti, da će ova konferencija prerasti iz regionalne konferencije sa medjunarodnim učešćem u medjunarodnu konferenciju. Tu moramo poraditi na kvalitetu sastava naučnog odbora, recenzijama, izdavanju apstrakta uz recenzije. Mislim da će konferencija, koja postaje već tradicija, prerasti iz Jahorinskih poslovnih dana u Jahorinski poslovni forum i da će on, sa medjunarodnim učešćem, imati značajniju ulogu.

U vrijeme obilježavanja Dana Univerziteta i ove godine u organizacionom, tehničkom i naučnom smislu, Ekonomski fakultet stoji kao jedan od bekgraunda dešavanja naučnog skupa posvećenog aktuelnim temama u ekonomiji.

U toku su pripreme za upis u novu akademsku godinu. Zbog čega bi maturanti trebalo da se odluče da dalje školovanje nastave na Ekonomskom fakultetu?

Ako je neko opredjeljen i ako mu je bliska ekonomija, on će upisati ekonomiju, samo je pitanje da li će ekonomiju upisati na ovom fakultetu ili nekom drugom mjestu. Naša glavna zadaća je da budućim studentima, koji žele da se upišu ovdje, u potpunosti trasparentno objasnimo sva pitanja koja stoje do nas. Da im objasnimo da ovaj fakultet ima reputaciju i fantastične prostorne i nastavne resurse, te da im nastavno osoblje uvijek može biti na usluzi da dodju do onog znanja koje im je sutra vrlo važno da bi mogli izaći na tržište rada.

Naša misija i vizija je da pripremimo univerzitetski kvalifikovane ekonomiste za buduću karijeru tokom koje će biti sposobni kao menadžeri i lideri da u odredjenim organizacijama i institucijama, svojim znanjem, sposobnostima, razumijevanjem odredjenih problema daju snažan doprinos razvoju savremenog društva. Ako to ne uspijemo, i ako u te generacije ne uspijemo da ugradimo taj čip u njihovoj glavi, onda će oni biti pasivni. Ta pasivnost omogućava da ono i što je loše traje, a da oni traže izlaz u odlasku u inostranstvo. Oni moraju biti revolucionarni, ali revolucionarni sa znanjem, a ne sa kritikom.

Mislim da Ekonomski fakultet može dati odgovor i pozvati buduće maturante da na ovom fakultetu, uz sve te resurse, mogu sigurno doći do takvog znanja i do takvog kvaliteta. Uz tu transperentnost, koju gajimo prema studentima, stičemo nešto što je danas vrlo važno, a to povjerenje. Danas se mnoge stvari zasnivaju na povjerenju ili na nepovjerenju. Tanka je nit izmedju toga. Jednom kada se desi nepovjerenje, onda su potrebne godine da se ono vrati, možda nikada na tom nivou kao što je bilo.

Izvor: WEB Redakcija UIS