Image Alt

Ekonomski fakultet Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu

  /  Активности   /  Научни скуп ''Економија данас'' / Андрићград   /  Naučni skup “Ekonomija danas“ / Andrićgrad

Naučni skup “Ekonomija danas“ / Andrićgrad

2016

U Andrićgradu otvoren naučni skup „Ekonomija danas“

Okrugli sto – „Politička stabilnost kao osnova ekonomskog oporavka i razvoja Republike Srpske i Bosne i Hercegovine

2015

U Andrićgradu je 22. maja, povodom dana Univerziteta u Istočnom Sarajevu počeo dvodnevni naučni skup o temi „Nacionalna ekonomija u uslovima savremene globalizacije“, koji je okupio oko 90 učesnika. Na naučnom skupu o nacionalnoj ekonomiji u uslovima savremene globalizacije, zaključeno je da se bez nacionalnog programa oporavka ne vidi perspektiva izlaska iz krize i zaustavljanja negativnih trendova, rekao je Srni profesor sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu Spasoje Tuševljak.

Organizator naučnog skupa Spasoje Tuševljak rekao je novinarima da je osnovna ideja skupa nacionalna ekonomija u uslovima globalizacije, te da je dio od radova koji će biti predstavljeni nastao na bazi istraživanja različitih fenomena.

„To je teorijski, sistemski i institucionalno ozbiljan problem i ozbiljna nedoumica, a ono što je na teoriji neoliberalizma nastalo kao jedno dinamiziranje tržišta na globalnom planu, donijelo je brojne koristi, dostupnost tehnologijama, komunikaciji, ali je u odredjenom domenu izazvalo i brojne probleme“, rekao je Tuševljak pred početak skupa.

On je istakao da je sve što je društvena i socijalna nadgradnja ostalo u domenu nadležnosti obaveza i odgovornosti nacionalnih ekonomija, a sa druge strane globalizacija je dovela do dodatne afirmacije i značaja ekonomije.

„Glavno pitanje u uslovima globalizacije je pitanje konkurentnosti, a naša su razmišljanja da ova kriza i problemi zahtijevaju nacionalni program oporavka, gdje bi se vidjelo šta su naši resursi, materijalni i ljudski i šta možemo da uradimo“, rekao je Tuševljak.

On je dodao da se ne može napraviti prosperitetna zemlja ako se potcijene materijalni i ljudski resursi.

Tuševljak je najavio da će se o ovakvim predavanjima nastaviti dalje raditi kroz Institut Ekonomskog fakulteta i kroz operativne projekte Univerziteta u Sarajevu, te kroz okrugle stolove i slična savjetovanja.

Profesor sa Univerziteta iz Niša Zoran Vidojević rekao je novinarima da je proces deglobalizacije, jedna vrsta napukline u onome što se podrazumijeva pod globalizacijom i otpora globalizaciji kao potčinjavanju, ne samo kapitalu, nego i vladajućem duhu koji je prikriven maskom demokratije.

„Ima globalizacija i svojih pozitivnih efekata, u povezivanju u kulturi, sportu, ali je bit globalizacije povezivanje sveta na temelju kapitala koji ostavlja iza sebe ogromne socijalne nejednakosti“, rekao je Vidojević.

On je istakao da alterglobalizacija tek treba da se pojavi, a da se pojavljuje u omladinskim i političkim pokretima, te da nije izrasla do nivoa ozbiljne strategije, koja je neposredno aktuelna.

„Potrebno je da se cijela energija naroda i svih stvaralačkih potencijala pokrene, a naši resursi nisu mali, ni materijalni niti ljudski. To je osnovna strategija za budućnost“, rekao je Tuševljak po završetku dvodnevnog naučnog skupa u organizaciji Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

On je naveo da je jedna od ideja o kojoj se govorilo na skupu, radno nazvana „Borba za ekonomiju izvrsnosti“, gdje se mora raditi da se na malim serijama postigne kvalitet i konkurentnost, što će dovesti do afirmacije odredjenih specifičnih proizvodnji.

Ekonomski analitičar Nebojša Katić rekao je da, kada stranci preuzimaju sva ključna preduzeća i resurse, i one za koje bi bilo nezamislivo da budu u stranim rukama kao što će biti voda i struja, država gubi svaki ekonomski suverenitet, što je bespovaratan proces.

„Iz ugla male države globalizacija je isto što i kolonizacija, pod uslovom da ta mala država nema kvalitetnu vlast, koja je u stanju da te procese ublaži i da ih kontroliše“, istakao je Katić.

On je dodao da država treba da zadrži energetski sektor, vodni sektor, obradivo zemljište i telekomunikacije.

„Smatram da su to četiri stuba na kojima počiva ekonomski suverenitet države“, zaključio je Katić.

Naučni skup okupio je oko 60 učesnika iz Švajcarske, Engleske i zemalja u okruženju.

Izvor. UIS

2014

Zbornik radova sa Naučnog skupa „EKONOMIJA I KRIZA-treba li nam novi odgovor“ koji je održan 12-13.09.2014 godine u Andrićgradu povodom proslave jubileja Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

 

 

(klikom na korice otvara se pdf dokument)